Opis
Zapitamo li se zašto čitati Anđelu Karter, ubrzo ćemo se naći pred sličnim pitanjem: zašto uopšte čitati bajke? Bajke prate čovjeka od davnina i kroz svo to vrijeme u njima se nataložilo mnogo onoga što znamo o svijetu, ali i onoga što tek naslućujemo da znamo o sebi. U njima su utkani i kulturno nasljeđe i kolektivno nesvjesno; svjedoče o našim uvjerenjima i potrebama, ali i o našim slabostima, grijesima i strahovima.
Priče iz knjige Krvava odaja usko su povezane s mitovima, legendama i folklorom kao ishodištima ljudske civilizacije. Iako se oslanjaju na bajke koje većina pamti iz djetinjstva, ove priče odlaze korak dalje u istraživanju simboličke veze između stvarnosti i mašte. Karterova Crvenkapi i Vuku, Ljepotici i Zvijeri te Mačku u čizmama daje mogućnost izbora i oblikovanja nove sudbine, pa čak i kada je ona surovija. Može li, uostalom, dobro poznata priča ponuditi išta vrijednije od toga da nas, ostajući vjerna sebi, iznenadi i zahvaljujući neočekivanim, čarobnim ili duhovitim pripovjedačkim iskoracima postane nešto sasvim novo?
Anđela Karter (Angela Carter, 1940–1992) bila je britanska spisateljica, poznata po jedinstvenom stilu koji spaja realizam, fantastiku i feminističku kritičku misao. Rođena je u Istbornu u Engleskoj, a djetinjstvo je provela u Jorkširu. Studirala je englesku književnost na Univerzitetu u Bristolu. Njena djela često istražuju teme rodnih uloga, seksualnosti i moći, uz elemente mita, bajki i gotičke književnosti. Među njenim najznačajnijim djelima izdvajaju se romani Magična prodavnica igračaka, Noći u cirkusu, Ljubav te zbirka priča Krvava odaja, koja predstavlja feminističku reinterpretaciju klasičnih bajki.
Dobitnica je brojnih književnih nagrada, kako za romane, tako i za zbirke priča.
Godine 1980, godinu nakon objavljivanja knjige Krvava odaja, Karterova je u jednom intervjuu izjavila: „Kratka priča nije minimalistična, ona je rokoko. Osjećam da u potpunosti imam kontrolu. To je kao da pišem kamernu muziku, a ne simfoniju.”
