Opis

No, ovaj događaj, kao i profesionalno iskustvo, potaknuli su autora Milana Bogojevića da se u godini kada se navršava osam desetljeća od te prijelomne godine u povijesti prve Jugoslavije pozabavi pojedinim aspektima atentata. Ti su aspekti sastavni dio stvarnog atentata na kralja, no možda su izmakli posebnoj pozornosti javnosti. Originalnost ove knjige je upravo autorovo specifično tumačenje događaja koji su rezultat njegovog svakodnevnog iskustva rada sa „štićenim osobama“. Analizira kraljevo sigurnosno okruženje, raspoređujući ga u specifične “prstenove”, u kojima se nalaze šire, uže i neposredno osiguranje: kraljevska garda, policija, obavještajna služba. Potom se definiraju pojmovi važni za razumijevanje pružanja osobne sigurnosti od najveće moguće važnosti za državu i narod. Naposljetku, ukazuje se na sigurnosne propuste francuske strane, važne za razumijevanje okolnosti atentata.

Sasvim jasno Bogojević daje pretpovijest djelovanja atentatora, te prati njihov dolazak u situaciju da uspješno ostvare svoj plan. No, atentatori nisu glavni krivci za ovakav tragičan ishod, sudeći po rukopisu Milana Bogojevića. Naprotiv, čitajući tekst, čitatelj ostaje zatečen slijedom nesmotrenosti i nepažnje, koji rezultiraju tragičnim ishodom: ubojstvom jugoslavenskog kralja. Ali ne samo to, nego i posve nenamjerna smrt ministra Bartua, koja se dugo skrivala od javnosti, upravo zbog zabune i pogrešaka francuskih snaga sigurnosti.

Milan Bogojević analizira i sudbinu atentatora, tipologiju oružja kojim je atentat izvršen te daje upečatljivu sliku prijenosa kraljeva tijela natrag u domovinu. Ne ulazi u duboke analize povijesno-političkih posljedica, već nudi čitatelju mogućnost da kroz nekoliko slikovitih epizoda koje su pratile Aleksandrovo putovanje u Francusku dočara fatalnost njegove sudbine, što se opet nadovezuje na filigransku analizu sigurnosnih propusta u Marseilleu. . Ovakvo zaokruživanje teme pokazuje da autor ima značajan potencijal, svjestan veličine teme i skliskog polja velikih zaključaka. Jednostavnim ukazivanjem na određene činjenice Milan Bogojević utječe na čitatelja da iz ovog teksta izađe s upečatljivom slikom stradanja kralja Aleksandra 9. listopada 1934. godine. To je najveća intriga za čitatelje i najveća vrijednost ove knjige.